Prema istraživanju Sveučilišta Rockefeller u New Yorku, čovjek može zapamtiti 15% onoga što okusi, 5% sadržaja koji vidi, 2% sadržaja koji čuje i 1% onoga što dodiruje, dok mirise pamti čak u 35% slučajeva.

Aradhna Krishna definira senzorni ili osjetilni marketing kao alat uz pomoć kojeg se u prodajnom procesu angažiraju potrošačeva osjetila i utječe na njegovo ponašanje. Korištenje osjetilnog/senzornog marketinga u oglašavanju sve je prisutnije, s obzirom da je dokazano kako je to učinkovit način privlačenja potrošača.

Kroz logotip, boju, tekst poduzeća stvaraju identitet branda. Pojedini brend najčešće djeluje na vid i sluh, ali iskustvo brenda može biti nadopunjeno i drugim osjetilima. Osjetilni marketing omogućuje povezivanje brenda s više senzornih „okidača“ i stvaranje više mogućnosti za aktiviranje asocijacija o brendu. Ako kupca dovedemo u „pravo“ stanje, to može izazvati širok raspon emocija koje ga mogu navesti da odabere određeni brend ili proizvod. Istraživanja pokazuju da je multisenzorno iskustvo, kod kojeg su dva ili više osjetila izložena stimulaciji u isto vrijeme, uzrok da kupci ostaju duže u trgovinama, kupuju više proizvoda te razvijaju jači odnos prema robnim markama. Senzorni utjecaji su vrlo suptilni, a stoga i vrlo moćni. Potrošači ih ne doživljavaju kao marketinške poruke pa na njih ne reagiraju uobičajenim otporom.

Mirisni marketing je posebna grana osjetilnog (scent) marketinga. Bazira se na percepciji mirisa i načinima na koje se može utjecati na tu percepciju u svrhu promjene potrošačevog ponašanja. Prema Kotleru, mjesto kupnje (odnosno atmosfera) jedna je od izuzetno važnih varijabli pri donošenju odluke o kupnji pojedinih proizvoda. Iz tog razloga miris sve češće postaje važan alat za povećanje prodaje, odnosno alat komunikacije s kupcima. Miris je nemoguće (namjerno) isključiti te trenutno utječe na emocije. Zbog toga sve više poduzeća poseže za mirisom kao važnim alatom za stvaranje prepoznatljivosti između mnogobrojnih konkurentskih brandova. Što više osjeta brend potakne, to će biti uspješniji.

Proksemika predstavlja proučavanje upotrebe i percepcije socijalnog i osobnog prostora. Uređenje prostora utječe na osjećaj gosta, a time i na njegovo ponašanje. Prostor u kojem gost boravi predstavlja oblik neverbalne komunikacije s njim. Ona uključuje kvalitetu zraka (tu spada i miris), boje, svjetlost i zvuk. Dobri primjeri kombiniranja tih elemenata vidljivi su u vodećim lancima brze hrane, hotelima, restoranima… Njihovim dizajniranjem i kombiniranjem šalje se neverbalna poruka s ciljem stvaranja određene reakcije kod gosta. Prostorna komunikacija mora odražavati misiju, imidž i strategiju poslovanja. Miris se često koristi u hotelima, u predvorjima, spa centrima pa i u sobama. Dobro formiran sofisticirani miris može klijentu pojačati dojam luksuza hotela. Ugodan miris predstavlja čimbenik zadovoljstva koji gosti često ne primjećuju, ali ako dođe do pojave neugodnih ili neprimjerenih mirisa, postaje jako izražen faktor nezadovoljstva. Jedni od pionira korištenja mirisa u svrhu privlačenja kupaca su pekare. Dio njihove uspješne prodaje je upravo privlačan miris svježe pečenog kruha i peciva.

Dr. Alan Hirsch (Harvest Consulting Group) 2001. godine proveo je istraživanje. Dva identična para Nike tenisica stavljena su u dvije identične odvojene prostorije. Jedna je bila ispunjena blagim cvjetnim mirisom, druga nije. Rezultati su pokazali da su se ispitanicima u 84% slučaja više svidjele tenisice u prostoriji s mirisom i bili su spremni platiti tenisice u toj prostoriji 10-20% više nego u prostoriji bez mirisa.